1kits(10Fiyɛliw) .
| A sɔrɔli: | |
|---|---|
| Hakɛ: | |
▎ ye mun ye Testagen ?
Molecules (molecules) siratigɛ la, Testagen bɛ pepitiri surunw kulu la, minnu bɛ Kɛ ni asidi aminiki naani ye minnu bɛ Jὲ ni pepitiriw sirili ye. O asidi aminikiw sigiyɔrɔma kɛrɛnkɛrɛnnen bɛ Testagen di ni ɲɛnamaya kɛcogo ni baarakɛcogo kɛrɛnkɛrɛnnenw ye. Kɔnɔnatumu sigidaw la, a bɛ sɔrɔ i n’a fɔ pepitiri surun min bɛ se ka jɛɲɔgɔnya kɛ ni selilu kɔnɔfɛn caman ye, o la, a bɛ nɔ bila selilu farikolo baarakɛcogo la.
▎ Testagen ka sigicogo
Sɔrɔyɔrɔ: PepDraw |
Formula molekilɛri: C 22H 30N 6O6 Molecules girinya: 474,53g/mol |
▎ Testagen ka ɲininiw
Testagen ka ɲininiw kɛcogo ye mun ye?
Bi biyoteknoloji ni biyomedikɛli ɲininiw ɲɛtaa kɔfɛ, pepitiri biyoaktif ɲinini kɛra ɲinini siraba ye o baara in na. I n’a fɔ pepitiri sintetiki, Testagen nafa ka bon kosɛbɛ ɲinini na k’a sababu kɛ a nafa bɛ se ka kɛ selilɛriw ka baarakɛcogo la, farikolo yɔrɔw labɛnni na, farikoloɲɛnajɛ siraw la, ani farikoloɲɛnajɛ ni ɲɛnamayako siratigɛ wɛrɛw la. A bɛ pepitiri biyoaktif kulu la, Testagen bɛ dabɔ
ka asidi aminikiw sigiyɔrɔma minnu bɛ se ka nɔ bila selilu ni mɔlikuluw ka jɛɲɔgɔnyaw la. A jɔcogo dabɔra walasa ka ɲɛnamaya kɛcogo kɔnɔna na, o ladege walima k’u dɛmɛ, o cogo la, a bɛ seko jira i n’a fɔ ɲininikɛla min bɛ kɛ molekiyɔmu ɲɛnamayako la, biyokimiki la, ani ɲɛnamayako lasegincogo ɲinini na.

Jaa 1. Biyoregulasiyɔn sigida min bɛ fɛnɲɛnama caman na.
Sɔrɔyɔrɔ: MDPI [1] .
Testagen ka baara kɛcogo ye mun ye?
Kɔnɔnatumuw doncogo : Kɔlɔsiliw y’a jira ko HeLa selilɛriw ni Testagen min taamasiyɛn ye fluorescein isothiocyanate ye, o kɔfɛ, fluorescence danfaralen kɔlɔsira sitoplasma, cellule nucléaire ani nucléolus la, o b’a jira ko Testagen bɛ se ka don baganw ka seliluw kɔnɔ ani u nucleus kɔnɔ. A seko ka se ka selilɛriw ni nukilila fɛnɲɛnamafagalanw tɛmɛ ka don selilɛri kɔnɔ, o bɛ se ka kɛ sababu ye ka taa ni fɛn dɔw ye minnu bɛ se ka kɛ selilɛriw kan walima membrane fluidity. Kɔnɔnatumuw ka fɛnɲɛnamafagalan tɛ fɛn ye min tɛ se ka don a kɔnɔ pewu; kanalw ni bolifɛnw bɛ sɔrɔ a kɔnɔ. Testagen bɛ se ka don seliluw kɔnɔ ni a ni o transport proteines ninnu bɛ ɲɔgɔn sɔrɔ walima ni endocytose ɲɔgɔnna fɛɛrɛw ye minnu bɛ baara kɛ ni membrane fluidity , ka a nɔfɛkow jusigilan sigiye .
Jɛɲɔgɔnya kɛrɛnkɛrɛnnenw ni asidi nukilisiw ye : Pepitiriw bɔyɔrɔ minnu ma tiɲɛ, olu tɛ kelen ye, olu bɛ nɔ caman jira deoxyoligonucleotides ni ADN-ethidium bromude complexes minnu taamasiyɛn ye 5,6-carboxyfluorescein ye, olu ka fluorescence kan. Stern-Volmer constants sumani fɛ, a jirala ko Testagen, n’i y’a suma ni pepitiri surun tɔw ye, o bɛ fluorescence quenching hakɛ danfaralenw bila deoxyoligonucleotides la, minnu bɛ wele ko fluorescence labeled deoxyoligonucleotides, minnu bɛ kɛ ni fluorescence ye, minnu bɛ kɛ ni fluorescence ye, minnu bɛ wele ko deoxyoligonucleotides. O bɛ jɛɲɔgɔnya kɛrɛnkɛrɛnnenw jira Testagen ni asidi nukiliki jɔcogo cɛ. Ni a sirilen don nukilisi asidiw la, Testagen bɛ se ka danfara don nukilitɔnw sigiyɔrɔma danfaralenw ni ɲɔgɔn cɛ ani hali k’u ka sitosini metilasi cogoya dɔn. Misali la, a bɛ iko Testagen ka fisa ka siri deoxyoligonucleotides la minnu kɔnɔ CAG sinsinniw bɛ sɔrɔ. O sirili kɛrɛnkɛrɛnnen sugu bɛ se ka sɔrɔ jɛɲɔgɔnyaw fɛ minnu tɛ kovalɛn ye i n’a fɔ hidrɔzɛni jɛɲɔgɔnyaw ani kuran jɛɲɔgɔnyaw asidi aminikiw tolenw ni ɲɔgɔn cɛ Testagen molekiyɔmu kan ani asidi nukiliki basiw walima fositɛri kɔkolow cɛ. O kɛrɛnkɛrɛnnenya in b’a to Testagen bɛ se ka sigi tigitigi asidi nukiliki yɔrɔ kɛrɛnkɛrɛnnenw na, o la, a bɛ nɔ bila walew la i n’a fɔ jeninida jiracogo [2] ..
Selulɛriw ka jamu baarakɛcogo ɲɛnabɔli epijenitiki fɛ : K’a sababu kɛ a seko ye ka siri ADN la kɛrɛnkɛrɛnnenya la, Testagen ka jɛɲɔgɔnya yɔrɔ kɛrɛnkɛrɛnnenw ni ADN bɛ se ka selilɛriw ka jamu baarakɛcogo kɔlɔsi epijeni hakɛ la. Epijenitiki labɛnni tɛ ADN basigilen sinsinni Changer nka a bɛ nɔ bila jeninida jirali la ADN caman cili fɛ (misali la, metilasi) ani histone caman cili fɛ. Testagen bɛ se ka siri ADN yɔrɔ kɛrɛnkɛrɛnnenw na, ka nɔ bila kolosinsinnanw jɔcogo la o yɔrɔw la walima ka epijenitiki regulateur proteine factors ta walasa ka jeninida sɛbɛnni baara sɛmɛntiya. O ɲɔgɔnna jeninida baarakɛcogo ɲɛnabɔli bɛ se ka kɛ jɔyɔrɔba ye ɲɛnamaya bɔyɔrɔ fɔlɔw la ani fɛnɲɛnamaw ka jiginni na, ka fɛnɲɛnamaw dɛmɛ u ka jeninida jiracogo ɲɛnabɔ tigitigi sigida suguya wɛrɛw la walasa u ka se ka u yɛrɛ ladamu fɛn caman Changements ani ɲɛnamaya taabolo dafalenw ma.
Kɔnɔnatumuw ka baarakɛcogo nɔ minnu bɛ sɔrɔ ɲɛgɛnɛsiralabanaw la minnu tɛ banakisɛ ye : Furakɛcogo ɲininiw na, sɛgɛsɛgɛliw kɛra banabagatɔw kan minnu bɛ ni ɲɛgɛnɛsiralabanaw ye minnu tɛ banakisɛ ye (IIIA) olu y’a jira ko kalo kelen furakɛli kuntaalajan kɔfɛ ni fura ye min kɔnɔ Testagen (α1-adrenergic blockers + rectal suppositories contenant non-steroidal anti-inflammatory drugs), urodynamique paramètres bɛ ɲɛ kosɛbɛ, ɲɛgɛnɛsira funu hakɛ dɔgɔyara, ani joli la tetarasikilini bɛɛ lajɛlen hakɛ cayara. O b’a jira ko Testagen bɛ se ka endocrine balansi labɛn fɛɛrɛ dɔw fɛ. Fɛɛrɛ min bɛ se ka da a la, o ye ko Testagen bɛ nɔ bila taamasiɲɛw siraw la minnu bɛ tali kɛ tetarasikilini sɔrɔli la Leydig selilɛriw kɔnɔ. Testosterone sɔrɔli ye baara gɛlɛn ye min bɛ kɛ ni anzimu caman ni taamasiɲɛw ye. Testagen bɛ se ka taamasiɲɛw siraw baara walima ka u bali minnu bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na, ni a sirilen don farikolo kɔnɔfɛnw na, o la, a bɛ tetarasikilini sɔrɔli sabati, ka banabagatɔ ka farikolojidɛsɛ cogoya ɲɛ, ani ka ɲɛgɛnɛsiralabana basigilen taamasiɲɛw nɔgɔya, min tɛ banakisɛ ye.
Testagen baarakɛcogo ye mun ye?
Sugunɛbilenni basigilen furakɛli : Sugunɛbilenni basigilen min tɛ banakisɛ ye (IIIA), min ka teli ka kɛ ni sugunɛbaralabana duguma taamasiɲɛw ye, o bɛ nɔ jugu bila banabagatɔw ka ɲɛnamaya kɛcogo la. Testagen jɔyɔrɔ ka bon o bana suguw furakɛli la [4] (Niu D, 2023). Kɔlɔsili minnu kɛra ni furakɛlicogo kɔrɔlen ye, n’o ye α1-adrénergique bloquants, rectal suppositories ni funufura minnu tɛ stɛroyi ye, ani Testagen fara ɲɔgɔn kan, olu ye nɔ kabakomaw sɔrɔ kalo kelen kɔfɛ. Sugunɛbilenni taamasiɲɛw ɲɛnabɔra kosɛbɛ, o b’a jira ko sugunɛ kɛcogo bɛ bonya ani ka sugunɛbaralabana duguma taamasiɲɛw nɔgɔya. O waati kelen na, ɲɛgɛnɛsira kɔnɔ funu hakɛ dɔgɔyara, o bɛ dɔ bɔ farikolo yɔrɔw tiɲɛni na. Min nafa ka bon kosɛbɛ, o ye ko tetarasikilini bɛɛ lajɛlen hakɛ cayara joli la. Testosterone nafa ka bon kosɛbɛ cɛ ka bangekɔlɔsi fɛɛrɛw baarakɛcogo ɲuman sabatili la, cɛnimusoya baaracogo ɲuman sabatili , ani farikoloɲɛnajɛ bɛɛ lajɛlen na, wa a kɔrɔtalen bɛ dɛmɛ ka farikolojidɛsɛw ɲɛnabɔ minnu bɛ sɔrɔ bana in fɛ la .
Kɔnɔnatumuw doncogo ni asidi nukiliki jɛɲɔgɔnyaw : I n’a fɔ pepitiri biyoaktivi surun, Testagen bɛ selilɛri jogo kɛrɛnkɛrɛnnenw jira minnu bɛ kɛ a furakɛli baarakɛcogo basigi ye [2] (Fedoreyeva LI, 2011). HeLa selilɛriw ka kɔlɔsiliw la, fluorescence nafama kɔlɔsira sitoplasma, nucléus ani nucléolus la, a kɛlen kɔ ka fluorescein isothiocyanate-labeled Testagen kɛ, o b’a jira ko a bɛ se ka don baganw ka seliluw ni nucléaires kɔnɔ. O bɛ kɛ sababu ye Testagen ka don selilu kɔnɔ ani ka jɛɲɔgɔnya kɛ ni selilu kɔnɔfɛnw ye, o bɛ kɛ sababu ye ka ɲɛnabɔli baara kɛ selilu kɔnɔ.
Kɔlɔsiliw y’a jira ko pepitiri biyoaktif surun suguya wɛrɛw bɛ nɔ caman bila 5,6-carboxyfluorescein-labeled deoxyribooligonucleotides ni ADN-ethidium brome complexes ka fluorescence la. Fluorescence quenching hakɛw, minnu bɛ dɔn ni Stern-Volmer constants ye, olu bɛ danfara pepitiri surunw cɛ i n’a fɔ Testagen ka kɛɲɛ n’u jɔcogo fɔlɔ ye ni u bɛ ɲɔgɔn sɔrɔ ni deoxyribooligonucléotides ye minnu taamasiyɛn ye fluorescent ye, o bɛ jɛɲɔgɔnya kɛrɛnkɛrɛnnenw jira ni asidi nukiliki jɔcogo ye. Sɛgɛsɛgɛli wɛrɛw y’a jira ko Testagen ka fisa ka siri deoxyribooligonucleotides la minnu kɔnɔ CAG sinsinniw bɛ sɔrɔ. Nin se in ka asidi nukiliki kɛrɛnkɛrɛnnenw sigiyɔrɔma siri, o b’a jira ko Testagen bɛ se ka selilɛriw ka jamu baarakɛcogo ɲɛnabɔ epijeni hakɛ la, yɔrɔ kɛrɛnkɛrɛnnenw ka ADN jɛɲɔgɔnyaw fɛ, o jɔyɔrɔ ka bon jamu baarakɛcogo labɛnni na. O bɛ se ka kɛ sababu ye ka furakɛli fɛɛrɛw labɛn minnu sinsinnen bɛ jeninida labɛnni kan—misali la, banaw la minnu bɛ tali kɛ jeninida jiracogo la min tɛ cogo la. Hali ni furakɛli siratigɛ la, a ma fɔ fɔlɔ, fɛɛrɛw ka sɛgɛsɛgɛliw kɛra selilɛriw ni molekiyɔmuw ta fan fɛ, olu bɛ furakɛli kɛcogo nataw jira.
Kuncɛli
Kuma surun na, Testagen ye furakɛli nafa jira ka ɲɛsin ɲɛgɛnɛsiralabana basigilen furakɛli ma, min tɛ banakisɛ ye, ka sɔrɔ a ka seliluw doncogo ni asidi nukiliki jɛɲɔgɔnya bɛ se ka kɛ furakɛlicogo caman na. Ni ɲinini wɛrɛw kɛra, a jirala ko a jɔyɔrɔ ka bon bana caman furakɛli la ani furakɛli fɛɛrɛw la.
A sɛbɛnbaga ko la
Fɛn minnu kofɔlen dòn san fɛ, olu bɛɛ ɲinini Kɛra, k’u Labɛn ani k’u Lajɛ Cocer Peptides fɛ.
Dɔnniya gafe sɛbɛnbaga
Niu, Dun ye dɔnnikɛla ŋana ye furakɛli ni ɲɛnamaya dɔnniyaw la. A ni baarada tɔgɔba dɔw bɛ ɲɔgɔn na i n’a fɔ Army Medical University ani University of South , a b’a ka ɲininiw sinsin furakɛli ni furakɛli, selilɛriw ka ɲɛnamaya, farikolo tangacogo, ani Biochimie & Molecular Biology kan. O kalan ninnu nafa ka bon kosɛbɛ banaw kɛcogo jirali la, fura kura dilanni ɲɛtaa la, ani hadamadenw ka kɛnɛya sabatili la. Ka fara o kan, Niu, Dun bɛ ɲinini kɛ Cardiovascular System & Cardiology la, ka dusukunnabanaw sɔrɔcogo n’u furakɛli sɛgɛsɛgɛ. A ka baara bɛ hakilinata jɔnjɔnw ni bilasirali waleyaliw di dusukun ni jolisiraw banaw sɛgɛsɛgɛli n’u furakɛli kɛnɛyaso la, o b’a ka dɔnniyaba jira ani a ka fanga bonya furakɛli ɲininiw na.. Niu, Dun is listed in the reference of citation
▎ Sɛbɛn minnu bɛ tali kɛ o la
[1] Khavinson V. K., Popovich I. G. E., Linkova N. S., ani a ɲɔgɔnnaw. Peptide Regulation of Gene Expression: Seginkanni sigilen[J]. Molecules, 2021,26(22},https://www.mdpi.com/1420-3049/26/22/7053. Kalanjɛ ni sɛbɛnni: kalanjɛ ni sɛbɛnni gafew
ARTICLE-NUMBER = {7053).DOI:10.3390/molekuli26227053.
[2] Fedoreyeva L. I., Kireev II, Khavinson V, ani a ɲɔgɔnnaw. Pepitili surun minnu taamasiyɛn kɛra ni fluorescence ye, olu donni nucléaire kɔnɔ HeLa selilɛriw kɔnɔ ani pepitiriw ni deoxy ribooligonucleotides ni ADN ka jɛɲɔgɔnya kɛrɛnkɛrɛnnen in vitro[J]. Biochimie-Moskow, 2011,76(11):1210-1219.DOI:10.1134/S0006297911110022. Kalanjɛ ni sɛbɛnni: kalanjɛ ni sɛbɛnni gafew.
[3] Rossikhin V, Hoshchenko Y, Osipov P. Testosterone synthèse inducteur (testagen' tali nafa ka bon andorogène dɛsɛ la banabagatɔw la minnu bɛ ni abacterial prostatitis basigilen ye[J]. Gɛlɛyaw minnu bɛ sɔrɔ kɔnɔbara basigilen na, 2011,36:17-22.DOI:10.21856/j-PEP.2011.2.03.
[4] Niu D, Wu Y, Lian J. ARN sɛrɛkili boloci bana kunbɛnni ni furakɛli la[J]. Siginidenw jiginni ni furakɛli laɲinitaw, 2023,8. Kalanjɛ ni sɛbɛnni: kalanjɛ ni sɛbɛnni gafew.
BƐƐRƐ KUNNAFONIW NI FƐRƐW KUNNAFONIW BƐƐ MIN BƐ NI WEBSITE KAN NA, U BƐ KUNNAFONIW FƆLƆ DƆRƆN NI KALANSENW YE.
Fɛn minnu bɛ di nin siti in kan, olu dabɔra ɲininiw dɔrɔn kama in vitro. Sɛgɛsɛgɛli in vitro (latinkan na: *glasi kɔnɔ*, o kɔrɔ ye gilasi kɔnɔ) bɛ kɛ hadamaden farikolo kɔkan. Nin fura ninnu tɛ furaw ye, Ameriki ka dumuniko ni furako ɲɛmɔgɔso (FDA) ma sɔn u ma, wa u man kan ka kɛ ka furakɛli bana, bana walima bana si bali, k’a furakɛ, walima k’a furakɛ. A dagalen don kosɛbɛ sariya fɛ ka nin fɛn ninnu don hadamaden walima bagan farikolo la cogo o cogo.