1kits (10Fiole) .
| Bozali na yango: | |
|---|---|
| Mingi: | |
▎DSIP ezali nini?
DSIP ezali mokuse ya Peptide Inducing Sleep Delta. Ezali neuropeptide endogène oyo esalemi na ba acides aminés libwa.
▎ Bokeli ya DSIP
![]() Liziba: PubChem |
Molɔngɔ́: WAGGDASGE Formule moléculaire: C 35H 48N 10O15 Kilo ya molécule: 848,8g/mol Motángo ya CAS: 62568-57-4 CID ya PubChem: 3623358 Synonymes:Peptide oyo epesaka pongi ya Delta; Emideltide ezali |
▎ DSIP Bolukiluki ya
Bolukiluki ya DSIP ezali nini?
Na bambula ya 1970, bolukiluki ya mpɔngi ekómaki mingi, mpe bato ya siansi bazalaki na mposa makasi ya koyeba mabombami oyo etali ndenge oyo mpɔngi ebongwani. Na 1977, Schönenberg, chimiste ya Suisse, ná ekipi na ye, bamonaki na mbalakaka DSIP ntango bazalaki koyekola ndenge oyo lapin balalaka. Ezali peptide te oyo esalemi na ba acides aminés libwa, oyo esalemaka na hypothalamus mpe na glande hypophysaire. Na eleko yango, makambo ya ntina mingi esalemaki na siansi ya peptide. Kastin, moto ya siansi ya Amerika, mpe de Wied, moto ya siansi ya Pays-Bas, bapesaki likanisi oyo ete ba peptides ekoki kokatisa epekiseli ya makila mpe bɔɔngɔ, mpe yango etyaki moboko mpo na bolukiluki oyo esalemaki na nsima mpo na DSIP. Mpo na koloba solo, bɔɔngɔ ebatelami makasi na epekiseli ya makila mpe bɔɔngɔ, mpe ezali mpasi mpo na kokɔta na biloko mingi. Soki DSIP ekoki kokatisa epekiseli yango, ekozala na bopusi mingi likoló na mokumba na yango na ebongiseli ya bɔɔngɔ́ oyo etambwisaka mpɔngi.
Bolukiluki oyo elandaki emonisi ete DSIP ezalaka kaka te na bisika ya sikisiki ya bɔɔngɔ kasi mpe na système limbique na ndenge ya ofele to oyo ekangami, bakisa mpe binama ndenge na ndenge ya périphérique, ba tissus mpe mai ya nzoto. Ndakisa, na glande hypophysaire, ezali co-localisé na ba peptides ndenge na ndenge mpe ba médiateurs non peptides lokola hormone adrénocorticotrope. Na baselile oyo ebimisaka misɔpɔ mpe na pancréas, efandaka esika moko na glucagon. Bopanzani oyo epalangani mingi ezali kolakisa ete DSIP ekoki kozala na misala ndenge na ndenge mpe ya mindondo. Na ebandeli, bazalaki kotalela DSIP lokola peptide ya mpɔngi. Lokola bolukiluki ekómi mozindo, emonanaki ete bopusi na yango likoló na nzoto esukaka kaka na mpɔngi te. Boyekoli mosusu emonisi ete ekoki kosala mosala na eyano ya mitungisi mpe na bososoli ya mpasi, mpe ezali na bizaleli oyo ekoki kosilisa mitungisi mpe kokitisa mpasi, kasi ba effets oyo esengeli naino ko vérifier na bolukiluki mingi.
Mecanisme ya action ya DSIP ezali nini?
Régulation ya pongi na kolamuka
Kosala bopusi na cycle ya pongi mpe ya kolamuka: Boyekoli mingi emonisaki ete DSIP ezali na effet réglementaire ya monene na pongi mpe kolamuka. Ndakisa, na boyekoli moko, mobali moko ya mibu 35 oyo azali na maladi ya narcolepsie azwaki mbala na mbala DSIP, mpe batalelaki ye na nzela ya komilakisa, ba tests ya performance, ba tests ya latence ya pongi ebele, mpe polysomnographie butu mobimba. Emonanaki ete DSIP ekitisaki mbala mingi ya kobundisa mpɔngi, ebakisaki mosala ya moi, ekɛngɛ, mpe esalaka malamu [1] . DSIP e compressaki cycle ya pongi mpe ematisaki pongi ya mouvement rapide ya miso (REM). Ba résultats ezo lakisa que ba effets wana ezo wuta na DSIP ko améliorer rythme circadien na rythme ultradien. DSIP ekoki kolendisa ba mécanismes physiologiques ya préparation périphérique oyo etali début ya pongi.
Kobongisa ndenge oyo mpɔngi ebongisami: DSIP ezali kaka te na bopusi likoló na mbala boni mpe ntango molai ya mpɔngi kasi ezali mpe na bopusi likoló na ebongiseli ya mpɔngi. Ekoki kotombola mpɔngi ya REM, oyo ezali komonisa mokumba na yango ya ntina mingi mpo na kobongola ba étapes ndenge na ndenge ya mpɔngi.
Ba effets physiologiques oyo esalemaka
Effet na thermorégulation, rythme cardiaque, tansion, seuil ya mpasi, mpe système lymphokines: Longola kolendisa pongi na ba conditions spécifiques na banyama, DSIP ezali na ba effets physiologiques ndenge na ndenge. Ndakisa, DSIP ekoki kozala na bopusi na thermorégulation, rythme cardiaque, tansion, seuil ya mpasi, mpe système lymphokines [2] . Ba effets oyo ya DSIP etali cycle ya rythme circadien, mpe ba effets mosusu emonanaka liboso ya bilembo ya pongi neuronale to ya comportement. Yango ezali kolakisa ete DSIP ekoki kobanda ba mécanismes physiologiques ya préparation périphérique avant début ya pongi.
Effet antioxydant oyo ezali na kati
Ba études emonisi que injection sous-cutanée ya DSIP exogène (100μg/kg ya kilo ya nzoto, injecté pendant 5 jours consécutives) na ba rats ya âge 2 - 24 mois ekoki efficacement kopekisa ba dégâts oxidatifs ya ba lipide mpe accumulation ya malondialdéhyde na ba tissus mpe na plasma ya ba rats ya âges différents [4] . DSIP ezali na effet antioxydant ya makasi, oyo ezuami na ko activer ba mécanismes ndenge na ndenge ya protection ya antioxydants endogènes na ba fluides intracellulaires na intercellulaires. DSIP ezali na effet stimulant na ba activités ya superoxyde dismutase, catalase, na ceruloplasmine, mpe ezo affecter ba concentrations ya ba antioxydants non enzymatiques lokola urée na acide urique. Na bobange ya physiologique ya ba organismes, ba mécanismes ya protection antioxydante ekozala inhibé, alors que DSIP ekoki komatisaka makoki ya système ya protection ya antioxydant endogène na ba tissus mpe na makila, mingi mingi na ko stimuler ba composants ya système antioxydant enzymatique, surtout na étape ya sima ya développement individuel.
Ba applications ya DSIP ezali nini?
Traitement ya insomnie
Na boyekoli moko, lisalisi ya injection ya DSIP esalemaki na bato ya maladi oyo bazalaki na kozanga mpɔngi. Ba résultats elakisaki que injection moko ya DSIP na dose ya 25nmol/kg ya poids ya nzoto avant pongi ekoki ko améliorer pongi. Kopesa yango mbala na mbala emonisaki ete structure ya mpɔngi ekómaki normale nsima ya kopesa yango mbala minei. Kozongisama mbala na mbala nkisi na ntɔngɔ, longola bokóli ya mosala ya moi, ezalaki naino na bopusi malamu makasi likoló na mpɔngi ya butu, kasi bopusi ya kopesa nkisi mbala mibale na mokolo ezalaki malamu te. Na ba cas ya insomnie oyo ewutaka na ba maladies organiques ya cerveau, ba doses ya likolo ya DSIP eyanolaki malamu [1] ..
Traitement ya narcolepsie
Mobali moko ya mbula 35 oyo azalaki na maladi ya narcolepsie azwaki mbala na mbala nkisi ya DSIP na boyekoli moko. Ba effets ya DSIP na kolamuka mpe pongi etalemaki na nzela ya komilakisa, ba tests ya performance, ba tests multiples ya latence ya pongi, mpe polysomnographie butu mobimba. Ba résultats elakisaki que DSIP ekitisaki fréquence ya ba attaques ya pongi, ematisaki activité ya moyi, alerte, mpe performance. DSIP e compressaki temps ya pongi mpe ematisaki pongi ya REM. Ba résultats ya études ezo lakisa que ba effets oyo ewutaka na DSIP oyo ezo souligner rythme circadien na rythme ultradien [1] ..
Traitement ya ba syndromes ya abstinence ya masanga na opiate
Effet clinique ya traitement : Na kotalela ba résultats ya ba études ya ba nyama, elingi koloba, injection directe ya morphine, masanga, pentobarbital, mpe DSIP na système ya recrutement ya formation bulboreticulaire-cerveau moyen-thalamus ekoki kotinda pongi ya mbonge ya malembe mpe motango monene ya ba mbonge ya broche, mpe effet oyo ekoki kozongisama sima na naloxone. Ekanisami ete DSIP ezali na activité agoniste na ba récepteurs opioïdes mpe ekoki kozala na motuya na traitement ya ba syndromes ya abstinence[3]. Sima ya injection intraveineuse ya DSIP mpo na traitement ya ba malades 107 hospitalisés na ba symptômes ya abstinence ya masanga (n = 47) to opiate (n = 60), ba évaluations cliniques ya ba docteurs na ba infirmiers elakisaki que 97% na 87% ya ba addicts ya opiate na masanga, respectivement, ba symptômes cliniques na bango mpe ba signes ebongaki to ebongaki mingi sima ya DSIP kopesa yango, mpe kosilisa bilembo ya mitungisi ezalaki mwa malɛmbɛmalɛmbɛ. Bato oyo bazalaki baombo ya opiate bazalaki na bilembo ya kliniki oyo eumelaka mingi mpe basengelaki kozwa bankisi mingi ya DSIP [3] ..
Ba malades nini DSIP ekoki kopesa ba effets adjuvants pona bango?
Bato ya maladi oyo bazali na maladi ya mpɔngi: DSIP ekoki kotinda mpe kobongisa mpɔngi. Mpo na bato ya maladi oyo bazali na kozanga mpɔngi, ata mpe baoyo bazali na mokakatano ya kolala mpɔngi, mpɔngi ya pɛpɛlɛ, mpe kolamuka na pɛtɛɛ nyonso, ekoki kosalisa mpo na kobongisa lolenge ya mpɔngi, kobakisa ntango ya kolala, mpe kosalisa bango bálala nokinoki mpe kobatela mpɔngi ya kotɛngatɛnga. En plus, pona batu oyo rythme ya pongi na bango ebebi pona jet lag, mosala ya shift, etc., DSIP ekoki pe ko aider na ko ajuster cycle ya pongi pe kozongisa ndenge ya pongi normal.
Bato ya maladi oyo bazali na maladi ya misisa ya bɔɔngɔ: Mbala mingi, maladi mosusu ya misisa ya bɔɔngɔ lokola maladi ya Parkinson mpe ya Alzheimer ezalaka na maladi ya mpɔngi mpe misisa esalaka malamu te. Longola kobongisa mpɔngi, DSIP ekoki mpe kozala na mwa bopusi moko ya kobatela baselile ya misisa, kosalisa mpo na kosilisa bilembo mosusu ya maladi ya misisa ya bɔɔngɔ mpe kobongisa bomoi ya bato ya maladi. Na ndakisa, epai ya bato oyo bazali na maladi ya Parkinson, kobongisa mpɔngi ekoki kosalisa mpo na kokitisa kolɛmba na moi mpe kozanga koningana.
Bato ya maladi oyo bazwaka maladi oyo euti na mitungisi: Bato oyo bazali na mitungisi ya ntango molai, na ndakisa bato ya maladi oyo bazali na maladi ya makanisi mpe ya makanisi lokola mitungisi mpe kotungisama na makanisi, mbala mingi bazalaka na mikakatano ya mpɔngi mpe nzoto na bango ezalaka na mitungisi oyo eumelaka. DSIP ekoki kobongola eyano ya mitungisi ya nzoto na kobongisaka mpɔngi, kosalisa mpo na kosilisa bilembo ya mayoki lokola mitungisi mpe kotungisama na makanisi mpe kobongisa ezalela mobimba ya bato ya maladi. Bobele na ntango yango, mpo na mwa ba troubles ya fonctionnement physique oyo ewutaka na stress, lokola troubles digestifs mpe bokiti ya fonctionnement ya immunité, DSIP ekoki mpe kosala rôle moko boye ya amélioration adjuvant na kobongisa pongi mpe ko régler réponse ya stress.
Mpo na kosukisa, DSIP ezali na rôle ya ntina mingi na domaine ya régulation ya pongi. Ekoki mpenza kobongisa mpɔngi ya bato oyo bazali na maladi ya kozanga mpɔngi mpe kobakisela bango ntango ya kolala. Mpo na bato ya maladi ya narcolepsie, ekoki kokitisa mbala mingi kolala mpɔngi mpe kobongisa mosala ya moi mpe kozala ekɛngɛ.
Na ntina na Mokomi
Ba matériels oyo tolobeli likolo nionso esalemi bolukiluki, ebongolamaki mpe esangisi na Cocer Peptides.
Mokomi ya Journal ya siansi
Schneider-Helmert D azali molukiluki monene na makambo ya maladi ya mpɔngi mpe bankisi oyo etali yango. mosala na ye esangisi na ba institutions ndenge na ndenge ya lokumu lokola kirschgarten pain clin, pain clin, pain clin kirschgarten, med ctr mariastein, université ya amsterdam, psychiatrie klinik kanton aargau, kantonsspital aarau ag (ksa), psychiat clin, psychiat klin konigsfelden, psychiat klin kt aargau, mpe psychiat klin rt aargau oyo ezali na kati. bolukiluki na ye etali libosoliboso neurosciences & neurologie, psychiatrie, médecine générale & interne, pharmacologie & pharmacie, mpe psychologie. asali makambo mingi mpo na kososola mpe kosalisa maladi ya kozanga mpɔngi mpe maladi mosusu oyo eutaka na mpɔngi, mpe asepeli mingimingi na bopusi ya dsip (delta-sleep-inducing-peptide) likoló na mpɔngi ya bato.
Ba études na ye e exploré ba propriétés psychophysiologiques multifonctionnelles ya dsip oyo eleki rôle na yango na ko induire pongi naturelle, y compris influence na yango na pongi ya batu oyo ezo déranger mpe potentiel na yango ya ko améliorer qualité ya pongi na ba insomniques. en plus, asali enquête na ba mesures subjectives mpe objectives ya éveil entre ba normals na ba insomniques, ainsi que concept ya insomnie asymptomatique. mosala na ye ebimisami na ba journals académiques ndenge na ndenge, na kati na yango 'sleep,' 'eur neurol,' 'experientia,' mpe 'neuropsychobiologie,' kati na basusu. Schneider-Helmert D azali na liste na référence ya citation [1].
▎ Ba citations oyo etali yango
[1] Schneider-Helmert D. Effet ya DSIP na narcolepsie[J]. Neurologie ya Europe, 1984, 23 (5): 353-357.DOI: 10.1159/000115713.
[2] Yehuda S, Carasso R L. DSIP—Esaleli mpo na koluka koyeba ndenge ya kobanda pongi - botali lisusu[J]. Journal international ya neuroscience, 1988,38(3-4):345-353.DOI:10.3109/00207458808990695.
[3] Dick P, Costa C, Fayolle K, mpe basusu. DSIP na traitement ya ba syndromes ya abstinence na masanga na ba opiate[J]. Neurologie européenne, 1984, 23 (5): 364-371.DOI: 10.1159/000115715.
[4] Bondarenko T. I., Maiboroda E. A., Mikhaleva II, mpe basusu. Mecanisme ya action géroprotective ya peptide inducteur ya pongi ya delta[J]. Bokoli na gérontologie, 2011,1 (4): 328-339.DOI: 10.1134 / S2079057011040035.
BA ARTICLES MPE BA INFORMATIONS NIONSO YA PRODUIT OYO EPESAMI NA SITE OYO EZALI KAKA MPO NA KOPANZI BA INFORMATIONS MPE MPO NA NTINA YA KOTEYA.
Biloko oyo epesami na site oyo ezali kaka mpo na bolukiluki na kati ya in vitro. Bolukiluki in vitro (na latin: *na verre*, elingi koloba na biloko ya verre) esalemaka libanda ya nzoto ya moto. Biloko yango ezali bankisi te, endimami te na ebongiseli moko (FDA) ya États-Unis oyo etalelaka bilei mpe bankisi, mpe esengeli te kosalela yango mpo na kopekisa, kosalisa to kobikisa maladi, maladi to maladi nyonso. Mibeko epekisi mpenza kokotisa biloko yango na nzoto ya moto to ya nyama na lolenge nyonso.