1kits(10Vials) .
| A sɔrɔli: | |
|---|---|
| Hakɛ: | |
▎ ye mun ye Kisspeptin ?
Kisspeptin ye hipotalamu neuropeptide ye min kodeli ye KISS1/Kiss1 jamu fɛ. A jirala cogo labɛnnen na ko a ye pepitiri ɔrimɔni ye san 2001, a bɛ kodɔn KiSS-1 jamu fɛ, wa a bɛ se ka ji la ka pepitiri surun amidated dilan minnu janya tɛ kelen ye, i n’a fɔ Kisspeptin-54, Kisspeptin-14, Kisspeptin-13, ani Kispeptin-10, olu bɛɛ la, arginine ni phenylalanine bɛ u ka C-termini la. Kisspeptin minɛbaga ye KissR ye, a bɛ fɔ fana ko GPR54, o ye G protein-coupled receptor ye. Kisspeptin ni a minɛbaga bɛ jɛnsɛn hakili la ani farikolo yɔrɔ caman ni farikolo yɔrɔ caman na.
▎ Kisspeptin (Kisspeptin) ka baarakɛcogo
Sɔrɔyɔrɔ: PubChem |
A kɛcogo:GTSLSPPPESSGSRQQPGLSAPHSRQIPAPQGAVLVQREKDLPNYNWNSFGLRF Formula molekilɛri: C 258H 401N 79O78 Molecules girinya: 5857 g/mol PubChem ka CID:71306396 Kɔrɔɲɔgɔnmaw: Protéine KISS-1;Kisspeptins |
▎ Kisspeptin Sɛgɛsɛgɛli
Kisspeptin ka ɲininiw kɛcogo ye mun ye?
San kɛmɛ 20nan laban na, ni ɲɛtaa kɛra ɲininiw na tumuw ka jiginni balilanw kan, dɔnnikɛlaw ye KiSS-1 jamu sɔrɔ melanoma selilɛriw kɔnɔ ni modifié subtractive hybridisation ye san 1996. San 1999, rat G protein-coupled receptor GPR54 sɔrɔla, ani san 2001, sɛgɛsɛgɛliw y’a jira ko KiSS-1 jamu sɔrɔta ye endojeni ye ligandi min bɛ GPR54 kama, o tɔgɔ ye ko Kisspeptin. A daminɛ na, a kɔlɔsira a ka tumuw ka jiginni-damatɛmɛcogo fɛ, o neuropeptide in sɔrɔla kɔfɛ ko a bɛ kɛ i n’a fɔ sanfɛla labɛnfɛn jɔnjɔn dɔ ye hipotalamu-pituitaire-gonadal axis la, a jɔyɔrɔba bɛ kolotugudaw ka bangeko yiriwali ɲɛnabɔli la ni neuroendocrine ye. A fana bɛ a sen don farikoloɲɛnajɛ caman na i n’a fɔ bangecogo, dusukunnataw labɛnni, bonya farikoloɲɛnajɛ, ani balocogo. Kisspeptin sɔrɔli n’a baarakɛcogo ɲinini bɛ hakilinata jɔnjɔn di walasa ka farikoloɲɛnajɛw ɲɛnabɔcogo sɛgɛsɛgɛ ani ka banaw furakɛ minnu bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na.
Kisspeptin ka baara kɛcogo ye mun ye?
Bangecogo ɲɛnabɔli fɛɛrɛw
Hypothalamic-Pituitary-Gonadal (HPG) Axis (HPG) Axis (HPG) labɛnni : Kisspeptin jɔyɔrɔ ka bon bangeko ɲɛnabɔli la, kɛrɛnkɛrɛnnenya la HPG axis modulation fɛ. Baganw na, Kisspeptin bɛ gonadotropin-releasing hormone (GnRH) bɔli lawuli. Kɛrɛnkɛrɛnnenya la, Kisspeptin bɛ GnRH selilɛriw bɔli baara kɛ ni G proteine-coupled mechanisms ye a minɛbaga GPR54 fɛ. Misali la, cɛya ni musoya daminɛ waati, ni Kisspeptin senkɔniw ka baara cayalenba bɛ GnRH bɔli sabati, o min bɛ ɲɛgɛnɛsira lawuli ka gonadotropinw bɔ (i n’a fɔ hormone FSH min bɛ foli lawuli ani hormone luteinizing LH). O ɔrimɔni ninnu bɛ baara kɛ cɛya la walasa ka cɛya yiriwali ni cɛnimusoya hormone bɔli sabati, o bɛ cɛya ni musoya yiriwali daminɛ [1] . .
Kɔnɔnatumuw nɔ tilennenw : Ka fara bangeko ɲɛnabɔli siratigɛ la HPG axis fɛ, Kisspeptin bɛ nɔ tilennenw fana bila gonadiw la. Misali la, sɛgɛsɛgɛli minnu kɛra Tan saga anestrous kɔnɔbaraw kan, olu y’a jira ko Kisspeptin bɛ Tan sagaw ka oocytes kɔgɔli hakɛ ɲɛ kosɛbɛ in vitro ani ka oocytes kɔgɔli sabati ni a bɛ jeninida jiracogo kɔrɔta. O b’a jira ko Kisspeptin bɛ se ka a sen don a yɛrɛ la ka ɲɛsin ɲɛgɛnɛsiraw yiriwali ma.
Kisspeptin ka baarakɛcogo ye mun ye?
Jɛɲɔgɔnya ni Neuropeptide wɛrɛw ye : Hypothalamic arcuate nucleus kɔnɔ, Kisspeptin neurons kulu dɔ bɛ yen minnu bɛ glutamate, neurokinin B (NKB) ani dynorphin (Dyn) jira ɲɔgɔn fɛ. O senfagabana ninnu bɛ baara kɛ ɲɔgɔn fɛ waati ni waati walasa ka ɔrimɔni wulicogo wuli [2] . Kɔlɔsili minnu kɛra soso musomanw kan, olu y’a jira ko ARN^{KISS} sɔgɔsɔgɔninjɛw ka ɲɔgɔn sɔrɔli yɛrɛma bɛ bɔ glutamate tali la kosɛbɛ AMPA sɔrɔyɔrɔw fɛ ani neurokinin B tali fɛ, ka sɔrɔ NMDA sɔrɔyɔrɔw ni κ-opioïde sɔrɔyɔrɔw balili tɛ nɔ bila ɲɔgɔndɛmɛ hakɛ la Sogo cɛmanw na, ARN^{KISS} sɔgɔsɔgɔninjɛw ka ɲɔgɔndɛmɛ bɛ bɔ rezow ka baarakɛcogo la min bɛ se ka kɛ k’a sɔrɔ a ma kɛ cogo si la jamanadenw kɔnɔ, o bɛ tali kɛ kosɛbɛ sigida glutamate-AMPA taamasiɲɛw la, ni senfagabana B bɛ glutamate-iduced synchronization (glutamate-iduced synchronization) bonya, ka sɔrɔ dinorphin-κ-opioïde ton bɛ rezo kɔnɔ, o bɛ kɛ gating mechanism ye sinsinni daminɛ na. O b’a jira ko jɛɲɔgɔnya rezo gɛlɛnw bɛ Kisspeptin senfagabana ni neuropeptide wɛrɛw cɛ neuroendocrine labɛnni na, u bɛɛ lajɛlen bɛ pulsatile hormone bɔli ɲɛminɛ.

Jaa 1 Histogrammes minnu bɛ kɔrɔbɔli kɛmɛsarada la jira, minnu na kalisiyɔmu ko kɛlenw kɛra ɲɔgɔn fɛ ARN^{KISS} senfagabana ni ɲɔgɔn cɛ kunsɛmɛ sɔgɔsɔgɔninjɛ la, cogo la min ma lawuli ani ka tugu senfagabana kelen lawulili kɔ ni CNQX walima neurokinin receptor (NKR) kɛlɛbagaw tɛ yen ani ni u tɛ yen.
Source: PubMed [3] Ɲɛjirali dɔw..
Kisspeptin kan kɛnɛyaso ɲininiw ɲɛtaa ye mun ye farikoloɲɛnajɛ banaw furakɛli la?
Kisspeptin ni farikolojɔli suguya 2 (T2DM) .
Glucose metabolisme (Glucose metabolisme) ɲɛnabɔli : T2DM taamasiɲɛ jɔnjɔnw ye inisɔndiya kunbɛnni ye, inisɔndiya bɔli ka ɲɛ, ani joli sukaro jiginni. Kɔlɔsili dɔw y’a jira ko Kisspeptin bɛ se ka sukaro sɛnɛcogo ɲɛnabɔ sira caman fɛ. Faan dɔ fɛ, Kisspeptin bɛ se ka nɔ bila inisɔndiya la; faan wɛrɛ fɛ, a bɛ se ka baara kɛ pankreyasi gun β-cell baara la walasa ka nɔ bila inisɔndiya bɔli la.
Kisspeptin ani Fasa
Fanga hakɛ ni dumuni dunta labɛnni : A ka ca a la fasa bɛ tali kɛ fanga balanbaliya la ka a sababu kɛ fanga dunta kojugu ye ani fanga musaka dɔgɔyali. Kisspeptin bɛ fanga balansi ni balocogo ɲɛnabɔ farikolo cɛmancɛ la. Kisspeptin jiracogo caya bɛ se ka dɔ bɔ dumuni dunta la baganw na, ka sɔrɔ a jiracogo dɔgɔyali bɛ se ka dɔ fara a kan, o b’a jira ko Kisspeptin bɛ kɛ fanga dunta ɲɛnabɔbaga jɔnjɔn ye fasa banakisɛ sɔrɔli la.
Kisspeptin ani sugunɛbilenni min tɛ dɔlɔ ye (NAFLD) .
A nɔ minnu bɛ sɔrɔ sugunɛbilenni na : NAFLD ye sugunɛbana ye min ni inisɔndiya kunbɛnni ni farikolojɔli bana bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na kosɛbɛ, a bɛ sɔrɔ sugunɛ tuluma kojugu fɛ. Kisspeptin bɛ a sen don sugunɛ farikoloɲɛnajɛ labɛnni na. Baganw ka kɔrɔbɔliw la, a jirala ko Kisspeptin tali bɛ tulumafɛnw sɛnɛcogo caman sɛmɛntiya, funu jaabiw, ani oksidan degun sugunɛ na. A bɛ se ka sugunɛbilenni tulu dalajɛli dɔgɔya ni a bɛ anzimu jɔnjɔnw baara labɛn minnu bɛ asidi tuluma sɔrɔli ni a tiɲɛni na. Ka fara o kan, Kisspeptin bɛ se ka sugunɛbilenni taamasiɲɛw siraw sɛmɛntiya walasa ka funu nɔgɔya ani ka NAFLD taabolo dɔɔni dɔɔni.
Kisspeptin ani Syndrome polycystique de ovaire (PCOS) .
Dual Regulation of Reproductive Endocrinology and Metabolism: PCOS ye bana ye min ka teli ka sɔrɔ kɔnɔbara basigilen ni farikoloɲɛnajɛ la, a bɛ sɔrɔ bangekɔlɔsi fɛɛrɛw tiɲɛni fɛ ani sukaro ni jolisegindumuni farikolojɔli banaw fɛ banabagatɔ fanba la. Kisspeptin jɔyɔrɔ ka bon PCOS banakisɛ sɔrɔli la. Cɛmancɛ la, a bɛ hipotalamu-pituitaire-gonadal axis labɛn walasa ka nɔ bila bangekɔlɔsi fɛɛrɛw la PCOS banabagatɔw la. O waati kelen na, a bɛ a sen don farikoloɲɛnajɛw la minnu bɛ kɛ ni inisɔndiya, lɛptini ani adiponɛktini ye, o b’a jira ko a ye farikolojɔli baarakɛbaliya sababuba ye PCOS la.
Kisspeptin kɛcogo ye mun ye?
Bangekɔlɔsi fɛɛrɛw furakɛli
Furuɲɔgɔnmaya yiriwali jugumanba : Kisspeptin nafa ka bon cɛya ni musoya daminɛ na. Kɔlɔsiliw y’a jira ko fɛn falenw Kisspeptin-GPR54 sigida la, o bɛ se ka kɛ sababu ye ka cɛya ni musoya bila kɔfɛ walima ka kɛ sababu ye ka cɛya ni musoya dɔgɔya. Kisspeptin tali kɛnɛma bɛ se ka HPG aksidan lawuli walasa ka GnRH ni gonadotropin bɔli sabati, o bɛ layidu ta ka ɲɛsin cɛya ni musoya yiriwali banaw furakɛli ma. Misali la, banabagatɔ minnu ka sɔgɔsɔgɔninjɛ bɛ u la ka a sababu kɛ Kisspeptin taamasiɲɛw dɛsɛ ye, ni u farala Kisspeptin walima a ɲɔgɔnnaw kan, o bɛ se ka cɛya ni musoya bonya cogo lasegin [4, 5]..
Ovulation Disorders: Muso ka bangekɔlɔsi fɛɛrɛw la, Kisspeptin bɛ kalolabɔ ni kɔnɔmaya kɛcogo ɲɛnabɔ. A bɛ se ka kɛ furakɛli nafa ye kɔnɔmaya banaw la i n’a fɔ PCOS. Ni a bɛ GnRH pulsatile secretion (GnRH pulsatile secretion) labɛn, Kisspeptin bɛ se ka gonadotropin (gonadotropin) bɔli sɛmɛntiya walasa ka folikiliw yiriwali ni u bɔli ɲɛ. Dɔgɔtɔrɔso ka sɛgɛsɛgɛliw y’a jira ko Kisspeptin bɛ gonadotropin bɔli kɛcogo farikolo la ka caya kɔnɔbara basigilen banabagatɔ dɔw la, o bɛ dɔ fara kɔnɔbara bɔli ɲɛtaa hakɛ kan [5, 6]..
Functional Hypothalamic Amenorrhea (FHA): FHA bɛ sɔrɔ GnRH wulicogo juguman fɛ hipotalamus kɔnɔ. I n’a fɔ GnRH sanfɛla labɛnbaga, Kisspeptin nafa ka bon kosɛbɛ FHA furakɛli la. Kɔlɔsiliw y’a jira ko Kisspeptin-54 tali FHA banabagatɔw la, o bɛ gonadotropin (FSH, LH) bɔli lawuli kosɛbɛ, o bɛ layidu ta ka kalolabɔ ni bangeko segin a cogo kɔrɔ la. O bɛ fɛɛrɛ kuraw di FHA furakɛli ma [6] ..
Farikoloɲɛnajɛ banaw furakɛli
Sugunɛbilenni min tɛ dɔlɔ ye (NAFLD): Kɔsa in na, sɛgɛsɛgɛliw y’a jira ko Kisspeptin 1 minɛbaga (KISS1R) taamasiɲɛw sira baara, o bɛ furakɛli nɔ bila NAFLD la. Sogo minnu balola dumuni tuluma caman na, olu la, sugunɛ Kiss1r knockout bɛ sugunɛbilenni juguya, ka sɔrɔ KISS1R lawulili min bɛ bonya, o bɛ kungo sogow tanga sɔgɔsɔgɔninjɛ ma ani ka sugunɛbilenni dɔgɔya sogow la minnu tɛ dɔlɔ ye (NASH). Fɛɛrɛko sɛgɛsɛgɛliw y’a jira ko sugunɛbilenni KISS1R taamasiɲɛw bɛ NAFLD ɲɛtaa ɲɛ ni AMPK ye, o min ye fanga ɲɛnabɔbaga jɔnjɔn ye, walasa ka tulumafɛnw bɔli dɔgɔya. Ka fara o kan, KISS1/KISS1R jirali sugunɛ na ani Kisspeptin hakɛ joli la NAFLD banabagatɔw la ani sogo minnu balola dumuni tuluma la, olu bɛ musakabɔ fɛɛrɛ dɔ jira walasa ka triglycérides sɔrɔli dɔgɔya, o bɛ KISS1R kɛ laɲini kura ye min bɛ layidu ta NASH furakɛli la.
Koloci furakɛli : Koloci ye farikolo bana ye min bɛ sɔrɔ farikolo la, bangekɔlɔsi fɛɛrɛw jɔyɔrɔ ka bon kolo bonya ni u ka caya la. Kɔlɔsiliw y’a jira ko Kisspeptin bɛ kolotugudaw danfara lawuli ani ka kolotugudaw bali, o bɛ se ka kɛ kɛnɛyaso la koloci furakɛli la. O fɛɛrɛ bɛ se ka kɛ taamasiɲɛw siraw labɛnni ye minnu bɛ tali kɛ kolotugudaw la, i n’a fɔ Wnt sira ani RANKL-OPG sigida, walasa ka kolo dilancogo sabati, ka kolo seginni bali, ka koloci caya, ani ka kolotugudaw kɛnɛya sabati koloci banabagatɔw la.
Kuncɛli
Hali ni kɛnɛyaso ka ɲininiw kɛra Kisspeptin kan farikoloɲɛnajɛ banaw furakɛli la, olu ye ɲɛtaa sɔrɔ, a nɔ bɛ tali kɛ fɛn caman na i n’a fɔ sukaro sɛnɛcogo, fanga balansi, sugunɛ farikoloɲɛnajɛ, ani bangekɔlɔsi fɛɛrɛw ni farikoloɲɛnajɛw labɛncogo fila.
A sɛbɛnbaga ko la
Fɛn minnu kofɔlen dòn san fɛ, olu bɛɛ ɲinini Kɛra, k’u Labɛn ani k’u Lajɛ Cocer Peptides fɛ.
Dɔnniya gafe sɛbɛnbaga
Guzman, S ye dɔnnikɛla ŋana ye furakɛli ni ɲɛnamaya dɔnniyaw la, a ni baarada tɔgɔba caman bɛ ɲɔgɔn na i n’a fɔ Rutgers University System, Child Health Institute of New Jersey, ani City University of New York (CUNY) System. A ka ɲininiw ɲɛsinnen bɛ Gastroenterology & Hepatology, Cell Biology, Reproductive Biology, ani Obstetrics & Gynecology ma. Nin ɲinini yɔrɔ ninnu nafa ka bon kosɛbɛ furakɛli hakilila ni kɛnɛyako siratigɛ la, k’a ka baarakɛcogo dɔnniya n’a ka fanga bonya jira furakɛli ɲininiw na.. Guzman, S is listed in the reference of citation
▎ Sɛbɛn minnu bɛ tali kɛ o la
[1] Mills E, O’Byrne KT, Comninos A N. Kisspeptin i n’a fɔ kɛcogo hormone[J]. Seminɛriw bangeko furakɛli la, 2019,37(2):56-63.DOI:10.1055/s-0039-3400239.
[2] Han S. Y., Morisi P. G., Kim J. C., ani a ɲɔgɔnnaw. Kisspeptin neuron synchronisation fɛɛrɛ min bɛ kɛ ka hormone pulsatile bɔli kɛ soso cɛmanw na[J]. Selilɛriw ka kunnafoniw, 2023,42(1):111914.DOI:10.1016/j.celrep.2022.111914.
[3] Morris PG, Herbison A E. Kisspeptin Arcuate Neuron Synchronisation fɛɛrɛ min bɛ sɔrɔ kunkolo sɔgɔsɔgɔninjɛ jugumanw na ka bɔ soso musomanw na[J]. Endocrinologie, 2023,164(12).DOI:10.1210/endocr/bqad167. Ɲɛgɛnɛsiraw ani mɔgɔ dogoyɔrɔw.
[4] Sharma A. Kisspeptin hakɛ min bɛ sɔrɔ hakiliɲagami bana na[J]. 2023. DOI:10.1093/humupd/dmu009, Bamako, Mali.
[5] Tsoutsouki J, Abbara A, Dhillo W. Furakɛcogo kura minnu bɛ kɛ ka kisspeptin[J]. Sisan hakilina furakɛli la, 2022,67:102319.DOI:10.1016/j.coph.2022.102319.
[6] Podfigurna A, Czyzyk A, Szeliga A, ani a ɲɔgɔnnaw. Kisspeptin jɔyɔrɔ bɛ amenorrée hipotalamus fonctionnelle la[M]//Berga SL, Genazzani AR, Naftolin F, et al. Bana minnu bɛ kalolabɔ la: Volume 7: Frontiers in Gynecological Endocrinology. Cham: Springer diɲɛ gafebɔ, 2019:27-42.DOI: 10.1007/978-3-030-14358-9_3.
[7] Guzman S, Dragan M, Kwon H, ani mɔgɔ wɛrɛw. Ka sugunɛbilenni kisspeptin minɛbaga laɲini, o bɛ sugunɛbilenni min tɛ dɔlɔ ye, o ɲɛnabɔ sosow ka misali la[J]. Dɔgɔtɔrɔso sɛgɛsɛgɛli gafe, 2022,132(10).DOI:10.1172/JCI145889.
BƐƐRƐ KUNNAFONIW NI FƐRƐW KUNNAFONIW BƐƐ MIN BƐ NI WEBSITE KAN NA, olu BƐ KUNNAFONIW FƆLƆ DƆRƆN NI KALANSENW YE.
Fɛn minnu bɛ di nin siti in kan, olu dabɔra ɲininiw dɔrɔn kama in vitro. Sɛgɛsɛgɛli in vitro (latinkan na: *glasi kɔnɔ*, o kɔrɔ ye gilasi kɔnɔ) bɛ kɛ hadamaden farikolo kɔkan. Nin fura ninnu tɛ furaw ye, Ameriki ka dumuniko ni furako ɲɛmɔgɔso (FDA) ma sɔn u ma, wa u man kan ka kɛ ka furakɛli bana, bana walima bana si bali, k’a furakɛ, walima k’a furakɛ. A dagalen don kosɛbɛ sariya fɛ ka nin fɛn ninnu don hadamaden walima bagan farikolo la cogo o cogo.