Cocer Peptides fɛ
a bɛ kalo 1 bɔ
BƐƐRƐ KUNNAFONIW=BƐƐRƐ KUNNAFONIW NI FƐRƐW KUNNAFONIW BƐƐ MIN BƐ NI WEBSITE KAN NA, U BƐ KUNNAFONIW FƆLƆ DƆRƆN NI KALANSENW YE.
Fɛn minnu bɛ di nin siti in kan, olu dabɔra ɲininiw dɔrɔtlojɔli dumuniw dɔgɔya, wa transcriptomics laɲinitaw ye farikolo tangalanw ju J, ani mɔgɔ wɛrɛw. Glisil-l-hisidyl-l-lysine-Cu(2+) tripeptide complexe bɛ fominnu ka hypercortisolemia endog
1. Kuma daminɛ
Farikoloɲɛnajɛ waati, sɛgɛn ka teli ka dan sigi farikoloɲɛnajɛ muɲuli ɲɛtaa la. Fanga sɛnɛcogo siraw baaracogo ɲuman nafa ka bon farikoloɲɛnajɛ seko sabatili la. I n’a fɔ sariyasunba min bɛ se ka kɛ, Vilon jɔyɔrɔ fanga sɛnɛcogo siraw la, o ye mɔgɔw hakili sama dɔɔnin dɔɔnin.

Jaa 1 Fanga sɛnɛcogo bɛ labɛn taamasiɲɛ sira fɛ min bɛ kɛ ni AMPK n’a jiginɛ fɛnw ye minnu bɛ tali kɛ a la.
2. Jɛɲɔgɔnya min bɛ fanga sukarodunbana siraw ni farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn ni muɲuli cɛ
(1) Fanga sukarodunbana siraw lajɛlen
Farikoloɲɛnajɛ waati, farikolo fanga sɔrɔli bɛ tali kɛ fɔlɔ witaminiw, tulumafɛnw ani farikolojɔli dumuniw na. Glucidew sɛnɛcogo jɔyɔrɔ ka bon muɲuli farikoloɲɛnajɛ kuntaalajan na, a bɛ fanga di glycolyse ni aerobic oxidation siraw fɛ. Tulumafɛnw falenni bɛ kɛ fanga sɔrɔyɔrɔ sabatilen ye, o bɛ dɛmɛ ka witaminiw hakɛ danmadɔw mara. Protéines fana bɛ fanga yɔrɔ dɔ di muɲuli farikoloɲɛnajɛ jan kɛtuma na, o bɛ kɛ 10% ɲɔgɔn ye ATP bɔli bɛɛ lajɛlen na.
(2) Jɛɲɔgɔnya min bɛ farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn ni fanga sukarodunbana cɛ
Farikoloɲɛnajɛ kuntaalajan bɛ se ka kɛ sababu ye ka fanga sɔrɔcogo balanbaliya sɔrɔ, i n’a fɔ joli sukaro hakɛ dɔgɔyali ani sukaro hakɛ dɔgɔyali, o bɛ taa ni farikoloɲɛnajɛ kɔfɛfɛnw dalajɛli ye i n’a fɔ asidi laktiki ni joli amoniyɔmu. O fɛn caman Changements bɛ se ka farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn bila mɔgɔ la ani ka dɔ bɔ farikoloɲɛnajɛ muɲuli la.
Vilon jɔyɔrɔ ɲɛnabɔli la fanga sukarodunbana siraw la
(1) Vilon ka sukarodunbana min bɛ sɔrɔ witaminiw na
Glycogène (glycogène) sɔrɔli ni a tiɲɛni : Vilon bɛ se ka nɔ bila glycogène (glycogène) sɔrɔli ni a tiɲɛni na ni a bɛ anzimu kolomaw ka baara ɲɛnabɔ i n’a fɔ glycogène synthase (GS) ani glycogène phosphorylase. Sani farikoloɲɛnajɛ ka kɛ, Vilon bɛ glycogène (glycogène) sɔrɔli sabati, ka dɔ fara glycogène (glycogène) hakɛ kan; farikoloɲɛnajɛ waati, Vilon bɛ se ka glycogène tiɲɛni hakɛ labɛn ka ɲɛ walasa ka joli sukaro sɔrɔli sabati. Sogow ka kɔlɔsiliw la, sogo minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye fɛn caman jira ka ɲɛ glycogène hakɛ la farikolo ni sugunɛ na sani farikoloɲɛnajɛ ka kɛ ani farikoloɲɛnajɛ kɔfɛ, o ye fanga magoɲɛfɛnw mara ka ɲɛ farikoloɲɛnajɛ waati.
Glycolyse ani aerobic oxidation : Vilon bɛ se ka nɔ bila glycolyse sira la anzimu kolomaw ka baara la, i n’a fɔ fosfofructokinase (PFK), o bɛ glycolyse hakɛ ɲɛnabɔ. Vilon bɛ se fana k’a sen don anzimuw ka baara labɛnni na minnu bɛ tali kɛ asidi trikarbokisiliki sɛrɛkili la oksidan aerobiki la, i n’a fɔ sitɛrɛti sintazi (CS), ka witaminiw ka oksidan aerobiki ɲɛ walasa fanga sɔrɔ ani ka fanga baaracogo ɲɛ.
(2) Jabɛti tulumaw ɲɛnabɔli Vilon fɛ
Asidi tulumaw lajɛli ni u tali : Vilon bɛ se ka asidi tulumafɛnw lajɛli sabati tulumafɛnw na ni a bɛ anzimuw ka baara ɲɛnabɔ i n’a fɔ lipase hormone-sensitive (HSL). Vilon bɛ se ka nɔ bila fana asidi fatɔw tabaga (FATP) jirali la, ka asidi tulumaw tali teliya farikolo yɔrɔw la ani ka fɛn caman di farikolo ka oksidan fanga sɔrɔli ma.
β-Oxidation : Farikolo yɔrɔw kɔnɔ, Vilon bɛ se ka anzimu kolomaw ka baara ɲɛnabɔ i n’a fɔ carnitine palmitoyltransferase (CPT), ka asidi tulumaw ka β-oxydation sabati, ka tulumafɛnw oxydation baarakɛcogo ɲɛ ka taa a fɛ fanga sɔrɔli kama, ka witaminiw dunni dɔgɔya, o la ka farikoloɲɛnajɛ muɲuli janya.
(3) Sukarodunbana min bɛ sɔrɔ farikolojɔli fɛ, o ɲɛnabɔli ni Vilon ye
Hali ni farikolojɔli dumuniw bɛ fanga sɔrɔli hakɛ fitinin de kɛ farikoloɲɛnajɛ waati, Vilon bɛ se ka taamasiɲɛw siraw labɛn minnu bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na walasa ka farikolojɔli dumuniw tiɲɛni dɔgɔya, o la, farikolo fanga ni baara bɛ to sen na. Vilon bɛ se ka ubiquitin-proteasome system ka baara bali, ka farikolojɔli dumuniw tiɲɛni dɔgɔya, o bɛ dɛmɛ ka farikolo ka sɔgɔsɔgɔninjɛ sabati ani ka farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn nɔgɔya.
Vilon jɔyɔrɔ fanga sukarodunbana siraw labɛnni na sɛgɛn kunbɛnni ni farikoloɲɛnajɛ muɲuli ɲɛtaa kama
(1) Sɛgɛn kɛlɛli nɔ minnu bɛ mɔgɔ la
Sɛgɛn daminɛni bila kɔfɛ : Ni Vilon bɛ fanga sɔrɔcogo siraw labɛn, a bɛ se ka fanga fɛnw sɔrɔcogo sabati i n’a fɔ joli sukaro ni glycogène, ka farikoloɲɛnajɛ kɔfɛfɛnw dalajɛli dɔgɔya, wa o bɛ sɛgɛn daminɛ bila kɔfɛ. Baganw ka kɔrɔbɔliw la, bagan minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye sɛgɛn daminɛni jira min bɛ mɛn kosɛbɛ farikoloɲɛnajɛ jan kɛtuma na.
Sɛgɛn juguyali dɔgɔyali : Mɔgɔ minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye sɛgɛnlafiɲɛbɔ taamasiɲɛw jira u joli la farikoloɲɛnajɛ kɔfɛ, o b’a jira ko Vilon bɛ se ka farikoloɲɛnajɛ kɛli sɛgɛn juguya dɔgɔya ani ka kɛnɛya teliya nɔgɔya.
(2) Ka dɔ fara farikoloɲɛnajɛ muɲuli kan
Farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya : Ka da Vilon ka fanga sɛnɛcogo siraw labɛncogo ɲuman kan, farikolo bɛ se ka fanga sɔrɔyɔrɔw baara ka ɲɛ, o la, farikoloɲɛnajɛ kuntaala bɛ janya. Kalan caman y’a jira ko bagan minnu ye Vilon ta, olu ye farikoloɲɛnajɛ kuntaala caya kosɛbɛ farikoloɲɛnajɛ dafalen kɛtuma na.
Farikoloɲɛnajɛ fanga bonya : Vilon tɛ farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya dɔrɔn, nka a bɛ farikoloɲɛnajɛ fanga bonya fana fo ka se hakɛ dɔ ma. O bɛ se ka kɛ barisa Vilon bɛ fanga sɛnɛcogo ɲɛ, o bɛ kɛ sababu ye farikolo yɔrɔw ka fanga caman sɔrɔ farikoloɲɛnajɛ fangama waati la walasa ka farikolo yɔrɔw sɔgɔsɔgɔli baara sabati.
Kuncɛli
Vilon jɔyɔrɔ ka bon sɛgɛn kunbɛnni ni farikoloɲɛnajɛ muɲuli sabatili la a ka witaminiw, tulumafɛnw ani farikolojɔli dumuniw labɛnni fɛɛrɛ caman fɛ fanga farikoloɲɛnajɛ siraw kɔnɔ. A bɛ se ka sɛgɛn daminɛ bila kɔfɛ, ka sɛgɛn juguya dɔgɔya, ka sɔrɔ ka farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya ani ka farikoloɲɛnajɛ fanga bonya.
Sosow (Sɔrɔyɔrɔw).
[1] Zhao R, Wu R, Jin J, ani mɔgɔ wɛrɛw. Siginiden sira minnu bɛ labɛn ni fɛnɲɛnamafagalanw ye farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn kɛlɛli la-a seginnkanni[J]. Dancɛw furakɛli la, 2023,Volume 14 - 2023.DOI:10.3389/fphar.2023.1269878.
[2] Lee M, Hsu Y, Shen S, ani mɔgɔ wɛrɛw. Sɛgɛn kɛlɛli ni farikoloɲɛnajɛ kɛcogo ɲɛnabɔli baarakɛcogo jateminɛni witamini B complexe farali kɔfɛ hadamaden kɛnɛmanw na, o ye sɛgɛsɛgɛli ye min kɛra ni mɔgɔ fila ye[J]. Duniya kɔnɔ furakɛli dɔnniyaw ka gafe, 2023,20:1272-1281.
[3] Zhong H, Shi J, Zhang J, ani mɔgɔ wɛrɛw. Soft-Shelled Turtle Peptide Supplementation bɛ fanga sukarodunbana ni oksidan degun caman sɛmɛntiya, ka farikoloɲɛnajɛ muɲuli sabati, ka farikolo sɛgɛn dɔgɔya sosow la[J]. Dumunifɛnw, 2022,11(4).DOI:10.3390/dumunifɛnw11040600.
[4] Huang J, Tagawa T, Ma S, ani mɔgɔ wɛrɛw. Sɛnzɛri nɛrɛma (Kaempferia parviflora) bɔlen bɛ muɲuli seko bonya ni fanga sukarodunbana ni substrat baarakɛcogo ɲɛ ka taa a fɛ sosow la[J]. Balofɛnw, 2022,14(18).DOI:10.3390/nu14183845.
[5] Alghannam AF, Ghaith MM, Alhussain M H. Sukarodunbana min bɛ sɔrɔ fanga jukɔrɔ, o labɛnni muɲuli farikoloɲɛnajɛ la[J]. Duniya kɔnɔ sigida ɲinini ni foroba kɛnɛyako gafe, 2021,18(9).DOI:10.3390/ijerph18094963.
[6] Xu X, Ding Y, Yang Y, ani a ɲɔgɔnnaw. β-glucan Salecan bɛ farikoloɲɛnajɛ kɛcogo ɲɛ ani ka sɛgɛn kɛlɛli nɔ jira ni fanga sukarodunbana ni oksidan degun ɲɛnabɔli ye sosow la[J]. Balofɛnw, 2018,10(7).DOI:10.3390/nu10070858.
Fɛn min bɛ sɔrɔ ɲininiw dɔrɔn kama:

