Cocer Peptides fɛ
a bɛ kalo 1 bɔ
BƐƐRƐ KUNNAFONIW NI FƐRƐW KUNNAFONIW BƐƐ MIN BƐ NI WEBSITE KAN NA, U BƐ KUNNAFONIW FƆLƆ DƆRƆN NI KALANSENW YE.
Fɛn minnu bɛ di nin siti in kan, olu dabɔra ɲininiw dɔrɔn kama in vitro. Sɛgɛsɛgɛli in vitro (latinkan na: *glasi kɔnɔ*, o kɔrɔ ye gilasi kɔnɔ) bɛ kɛ hadamaden farikolo kɔkan. Nin fura ninnu tɛ furaw ye, Ameriki ka dumuniko ni furako ɲɛmɔgɔso (FDA) ma sɔn u ma, wa u man kan ka kɛ ka furakɛli bana, bana walima bana si bali, k’a furakɛ, walima k’a furakɛ. A dagalen don kosɛbɛ sariya fɛ ka nin fɛn ninnu don hadamaden walima bagan farikolo la cogo o cogo.
1. Kuma daminɛ
Farikoloɲɛnajɛ waati, sɛgɛn bɛ dan sigi farikoloɲɛnajɛ muɲuli la tuma caman na. Fanga sɛnɛcogo siraw baaracogo ɲuman nafa ka bon farikoloɲɛnajɛ seko sabatili la. I n’a fɔ sariyasunba min bɛ se ka kɛ, Vilon jɔyɔrɔ fanga sɛnɛcogo siraw la, o ye mɔgɔw hakili sama dɔɔnin dɔɔnin.

Jaa 1 Fanga sɛnɛcogo bɛ labɛn taamasiɲɛ sira fɛ min bɛ kɛ ni AMPK n’a jiginɛ fɛnw ye minnu bɛ tali kɛ a la.
2. Jɛɲɔgɔnya min bɛ fanga sɛnɛcogo siraw ni farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn ni muɲuli cɛ
(1) Fanga sɛnɛcogo siraw lajɛlen
Farikoloɲɛnajɛ waati, farikolo fanga sɔrɔli bɛ tali kɛ fɔlɔ witaminiw, tulumafɛnw ani farikolojɔli dumuniw na. Glucidew sɛnɛcogo jɔyɔrɔ ka bon muɲuli farikoloɲɛnajɛ kuntaalajan na, a bɛ fanga di glycolyse ni aerobic oxidation siraw fɛ. Tumu sɛnɛcogo bɛ kɛ fanga sɔrɔyɔrɔ sabatilen ye, o bɛ dɛmɛ ka witaminiw hakɛ danmadɔw mara. Protéines fana bɛ fanga yɔrɔ dɔ di muɲuli farikoloɲɛnajɛ jan kɛtuma na, o bɛ kɛ 10% ɲɔgɔn ye ATP bɔli bɛɛ lajɛlen na.
(2) Jɛɲɔgɔnya min bɛ farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn ni fanga sɛnɛcogo cɛ
Farikoloɲɛnajɛ kuntaalajan bɛ se ka kɛ sababu ye ka fanga sɔrɔcogo balanbaliya sɔrɔ, i n’a fɔ joli sukaro hakɛ dɔgɔyali ani sukaro hakɛ dɔgɔyali, o bɛ taa ni farikoloɲɛnajɛ kɔfɛfɛnw dalajɛli ye i n’a fɔ asidi laktiki ni joli amoniyɔmu. O fɛn caman Changements bɛ se ka farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn bila mɔgɔ la ani ka dɔ bɔ farikoloɲɛnajɛ muɲuli la.
Vilon jɔyɔrɔ min bɛ sariyasunba la fanga sɛnɛcogo siraw la
(1) Vilon ka jolisegindumuniw ka fɛnɲɛnamafagalanw falencogo ɲɛnabɔli
Glycogène (glycogène) sɔrɔli ni a tiɲɛni : Vilon bɛ se ka nɔ bila glycogène (glycogène) sɔrɔli ni a tiɲɛni na ni a bɛ anzimu kolomaw ka baara ɲɛnabɔ i n’a fɔ glycogène synthase (GS) ani glycogène phosphorylase. Sani farikoloɲɛnajɛ ka kɛ, Vilon bɛ glycogène (glycogène) sɔrɔli sabati, ka dɔ fara glycogène (glycogène) hakɛ kan; farikoloɲɛnajɛ waati, Vilon bɛ se ka glycogène tiɲɛni hakɛ labɛn ka ɲɛ walasa ka joli sukaro sɔrɔli sabati. Sogow ka kɔlɔsiliw la, soso minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye fɛn caman jira ka ɲɛ glycogène hakɛ la farikolo ni sugunɛ na ka kɔn farikoloɲɛnajɛ ɲɛ ani farikoloɲɛnajɛ kɔfɛ, o ye fanga magoɲɛfɛnw mara ka ɲɛ farikoloɲɛnajɛ waati.
Glycolyse ani aerobic oxidation : Vilon bɛ se ka nɔ bila anzimu kolomaw ka baara la glycolyse sira la, i n’a fɔ fosiforɔkinazi (PFK), o bɛ glycolyse hakɛ labɛn. Vilon bɛ se fana k’a sen don anzimuw ka baara labɛnni na minnu bɛ tali kɛ asidi trikarbokisiliki sɛrɛkili la oksidan aerobiki la, i n’a fɔ sitɛrɛti sintazi (CS), ka witaminiw ka oksidan aerobic kɛcogo ɲuman kɛ fanga sɔrɔli kama ani ka fanga baaracogo ɲuman ɲɛ.
(2) Tulumafɛnw falen-falenni ɲɛnabɔli Vilon fɛ
Asidi fatɔw lajɛli ni u tali : Vilon bɛ se ka asidi tulumaw lajɛli sabati tulumafɛnw na ni a bɛ anzimuw ka baara labɛn i n’a fɔ lipase hormone-sensitive (HSL). Vilon bɛ se ka nɔ bila fana asidi fatɔw tabaga (FATP) jirali la, ka asidi tulumaw tali teliya farikolo yɔrɔw la ani ka fɛn caman di farikolo ka oksidan fanga sɔrɔli ma.
β-Oxidation : Farikolo yɔrɔw kɔnɔ, Vilon bɛ se ka anzimu jɔnjɔnw ka baara ɲɛnabɔ i n’a fɔ carnitine palmitoyltransferase (CPT), ka asidi tulumaw ka β-oxydation sabati, ka tulumafɛnw oxydation baarakɛcogo ɲɛ ka taa a fɛ fanga sɔrɔli kama, ka witaminiw dunni dɔgɔya, o la ka farikoloɲɛnajɛ muɲuli janya.
(3) Protéines metabolisme (Protéines metabolisme) labɛnni Vilon fɛ
Hali ni farikolojɔli dumuniw bɛ fanga sɔrɔli hakɛ fitinin de kɛ farikoloɲɛnajɛ waati, Vilon bɛ se ka taamasiɲɛw siraw labɛn minnu bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na walasa ka farikolojɔli dumuniw tiɲɛni dɔgɔya, o la, farikolo fanga ni baara bɛ to sen na. Vilon bɛ se ka ubiquitin-proteasome system baara bali, ka farikolojɔli dumuniw tiɲɛni dɔgɔya, o bɛ dɛmɛ ka farikolo ka sɔgɔsɔgɔninjɛ sabati ani ka farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn nɔgɔya.
Vilon jɔyɔrɔ fanga sɛnɛcogo siraw labɛnni na sɛgɛn kunbɛnni ni farikoloɲɛnajɛ muɲuli ɲɛtaa kama
(1) Sɛgɛn kɛlɛli nɔ minnu bɛ mɔgɔ la
Sɛgɛn daminɛni bila kɔfɛ : Ni Vilon bɛ fanga sɔrɔcogo siraw labɛn, a bɛ se ka fanga fɛnw sɔrɔcogo sabati i n’a fɔ joli sukaro ni glycogène, ka farikoloɲɛnajɛ kɔfɛfɛnw dalajɛli dɔgɔya, wa o bɛ sɛgɛn daminɛ bila kɔfɛ. Baganw ka kɔlɔsiliw la, bagan minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye sɛgɛn daminɛni jira min bɛ mɛn kosɛbɛ farikoloɲɛnajɛ jan kɛtuma na.
Sɛgɛn juguya dɔgɔyali : Mɔgɔ minnu furakɛra ni Vilon ye, olu ye sɛgɛnlafiɲɛbɔ taamasiɲɛw jira u joli la farikoloɲɛnajɛ kɔfɛ, o b’a jira ko Vilon bɛ se ka farikoloɲɛnajɛ kɛli sɛgɛn juguya dɔgɔya ani ka kɛnɛya teliya nɔgɔya.
(2) Ka dɔ fara farikoloɲɛnajɛ muɲuli kan
Farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya : Ka da Vilon ka fanga sɛnɛcogo siraw labɛncogo ɲuman kan, farikolo bɛ se ka fanga sɔrɔyɔrɔw baara ka ɲɛ, o la, farikoloɲɛnajɛ kuntaala bɛ janya. Kalan caman y’a jira ko bagan minnu ye Vilon ta, olu ye farikoloɲɛnajɛ kuntaala caya kosɛbɛ farikoloɲɛnajɛ dafalen kɛtuma na.
Farikoloɲɛnajɛ fanga bonya : Vilon tɛ farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya dɔrɔn, nka a bɛ farikoloɲɛnajɛ fanga bonya fana fo ka se hakɛ dɔ ma. O bɛ se ka kɛ barisa Vilon bɛ fanga sɛnɛcogo ɲɛ, o bɛ kɛ sababu ye farikolo yɔrɔw ka fanga caman sɔrɔ farikoloɲɛnajɛ fangama waati la walasa ka farikolojidɛsɛ baara sabati.
Kuncɛli
Vilon jɔyɔrɔ ka bon sɛgɛn kunbɛnni ni farikoloɲɛnajɛ muɲuli sabatili la a ka witaminiw, tulumafɛnw ani farikolojɔli dumuniw labɛnni fɛɛrɛ caman fɛ fanga farikoloɲɛnajɛ siraw kɔnɔ. A bɛ se ka sɛgɛn daminɛ bila kɔfɛ, ka sɛgɛn juguya dɔgɔya, ka sɔrɔ ka farikoloɲɛnajɛ kuntaala janya ani ka farikoloɲɛnajɛ fanga bonya.
Sosow (Sɔrɔyɔrɔw).
[1] Zhao R, Wu R, Jin J, ani mɔgɔ wɛrɛw. Siginiden sira minnu bɛ labɛn ni fɛnɲɛnamafagalanw ye farikoloɲɛnajɛ sɛgɛn kɛlɛli la-a seginnkanni[J]. Dancɛw furakɛli la, 2023,Volume 14 - 2023.DOI:10.3389/fphar.2023.1269878.
[2] Lee M, Hsu Y, Shen S, ani mɔgɔ wɛrɛw. Sɛgɛn kɛlɛli ni farikoloɲɛnajɛ kɛcogo ɲɛnabɔli baarakɛcogo jateminɛni witamini B complexe farali kɔfɛ hadamaden kɛnɛmanw na, o ye sɛgɛsɛgɛli ye min kɛra ni mɔgɔ fila ye[J]. Duniya kɔnɔ furakɛli dɔnniyaw ka gafe, 2023,20:1272-1281.
[3] Zhong H, Shi J, Zhang J, ani mɔgɔ wɛrɛw. Soft-Shelled Turtle Peptide Supplementation bɛ fanga sɛnɛcogo ni oksidan degun caman sɛmɛntiya, ka farikoloɲɛnajɛ muɲuli sabati, ani ka farikolo sɛgɛn dɔgɔya sosow la[J]. Dumunifɛnw, 2022,11(4).DOI:10.3390/dumunifɛnw11040600.
[4] Huang J, Tagawa T, Ma S, ani mɔgɔ wɛrɛw. Sɛnzɛri nɛrɛma (Kaempferia parviflora) bɔlen bɛ muɲuli seko bonya ni fanga sɛnɛcogo ni substrat baarakɛcogo ɲɛ ka taa a fɛ sosow la[J]. Balofɛnw, 2022,14(18).DOI:10.3390/nu14183845.
[5] Alghannam AF, Ghaith MM, Alhussain M H. Enerji substrate metabolisme labɛnni muɲuli farikoloɲɛnajɛ la[J]. Duniya kɔnɔ sigida ɲinini ni foroba kɛnɛyako gafe, 2021,18(9).DOI:10.3390/ijerph18094963.
[6] Xu X, Ding Y, Yang Y, ani a ɲɔgɔnnaw. β-glucan Salecan bɛ farikoloɲɛnajɛ kɛcogo ɲɛ ani ka sɛgɛn kɛlɛli nɔ jira ni fanga sɛnɛcogo ni oksidan degun ɲɛnabɔli ye sosow la[J]. Balofɛnw, 2018,10(7).DOI:10.3390/nu10070858.
Fɛn min bɛ sɔrɔ ɲininiw dɔrɔn kama:

